Skip to content

Publikacije

Objavljen Izvještaj za mapa puta – poglavlje 23: Analiza, pregled stanja za pravosuđe u BiH i preporuke

Ovaj izvještaj ima za cilj da na sistematičan i analitički način identifikuje ključne izazove u oblasti pravosuđa u BiH, te da pruži konkretne, realno primjenjive preporuke za njegovo unapređenje.

Poseban fokus stavljen je na sljedeće aspekte: jačanje neovisnosti i odgovornosti pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija; povećanje transparentnosti i pristupa javnosti, posebno kada je riječ o imenovanjima, imovinskim kartonima, disciplinskim postupcima i upravljanju predmetima; uvođenje učinkovitih mehanizama provjere integriteta (vettinga) i jačanje sistema prijave i kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija; poboljšanje pravne sigurnosti i jednakog pristupa pravdi, uključujući reformu građanskih i krivičnih postupaka i depolitizaciju imenovanja; promovisanje participativnog pristupa u kreiranju pravosudnih politika, kroz uključivanje civilnog društva, pravnih stručnjaka, akademske zajednice i šire javnosti.

U svjetlu navedenih izazova, ovaj izvještaj se poziva i na niz ključnih međunarodnih dokumenata/izvještaja i analiza koji oblikuju okvir za reformu pravosuđa. Svi ovi dokumenti nedvosmisleno ukazuju na potrebu za depolitizacijom pravosudnih institucija, reformu sistema imenovanja i napredovanja sudija i tužilaca, prijave i kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija, te osiguranje neovisnog nadzora i pravne zaštite u disciplinskim postupcima.

Sažetak politike za osnaživanje partnerstva javnog i civilnog sektora u BiH u procesu pridruživanja Evropskoj Uniji

BiH se nalazi u ključnom trenutku procesa EU integracija, nakon dobijanja kandidatskog statusa i zelenog svjetla za otvaranje pregovora (2024). Međutim, i dalje postoje brojni izazovi: nisko povjerenje građana u institucije, slabi mehanizmi za uključivanje civilnog društva (OCD) u donošenje politika, fragmentiran i nedovoljno profesionalizovan civilni sektor, te birokratske prepreke i ograničen pristup procesima I da se ovi izazovi prevaziđu potrebno je strateški I kontinuirano djeovati.

Sažetak politike kratak je jasan i informativan dokument koji objašnjava konkretan društveni ili politički problem, predlaže konkretna rešenja ili preporuke i cilja donosioce odluka, javnu administraciju, civilni sektor i/ili širu javnost. Njegova implementacija doprinosi donošenju ili promjeni politika, zakona ili procedura pa smo se opredijelili za ovu vrstu dokumenta.

Ovaj Sažetak politike (SP) ima za cilj potaknuti vlasti i OCD-e u BiH na uspostavljanje funkcionalnog, inkluzivnog i održivog modela saradnje, zasnovanog na partnerstvu, transparentnosti i profesionalizaciji što je jedan od preduslova za uspješnu EU integraciju.

Ključne strateške preporuke za realizaciju cilja Sažetak politike:

  1. Institucionalizacija OCD u EU procesima – formalni mehanizmi uključivanja i zakoni.
  2. Koordinacija i komunikacija – formiranje novog zajedničkog koordinacionog tijela i redovne konsultacije.
  3. Mapiranje i profesionalizacija – baza aktivnih OCD i sistem tematskog samodelegiranja.
  4. Finansijska održivost – osnivanje fonda za OCD, grantovi i tehnička podrška.
  5. Inkluzivnost i deregulacija – revizija registracionih procedura, uključivanje dijaspore i marginalizovanih grupa.
  6. Transparentnost – javne nominacije i kriteriji za izbor predstavnika.
  7. Monitoring i evaluacija – sistem praćenja i godišnja evaluacija efekata saradnje.
  8. Pored ključnih strateških preporuka, navedeni su i modeli primjera dobre prakse iz regiona i šire koji mogu biti dobra ideja vodilja za primjenu u BiH, uz adekvatnu adaptaciju za kontekst zemlje.

Razvoj OCD za efikasnu implementaciju cilja – put od haosa ka uređenju sistema- predloženi model razvoja OCD sektora – obuhvata šest faza: mapiranje, digitalizaciju, edukaciju, umrežavanje, monitoring i evaluaciju, te zahtijeva političku volju, angažman svih aktera i stabilnu podršku. Dat je Akcioni plan 2025-2027. koji sadrži konkretne mjere, nosioce, rokove i indikatore – od uspostavljanja fondova, preko edukacija, do izrade zakonodavnog okvira.

Zaključak- Demokratski, partnerski i transparentan odnos između institucija i OCD ključan je za napredak ka članstvu u EU. Profesionalizacija, povjerenje i institucionalna uključenost civilnog sektora doprinose boljoj javnoj upravi i reformama u interesu poboljšanja kvaliteta života svih građana BiH.